Dubrovačkoj bolnici 2,15 milijuna kuna za obnovu informatičkog sustava

Dubrovačkoj bolnici 2,15 milijuna kuna za obnovu informatičkog sustava

Grad Dubrovnik donirao je Općoj bolnici Dubrovnik 2,15 milijuna kuna za obnovu informatičkog sustava čija će cijena biti oko 3,4 milijuna kuna.

Bolnici je to bio jedan od prioriteta, s obzirom da je sustav iznimno važan u dnevnom funkcioniranju liječnika i drugih službi.

Ravnatelj doc.prim.dr.sc. Marijo Bekić podsjetio je da je modernizacija informatičkog sustava bolnice nužna za daljnje funkcioniranje bolnice te da sustav nije zadobio bitnije nadogradnje od izvorne implementacije.

U 21. stoljeću nemoguće je funkcioniranje bilo kakve usluge ili sustava bez uključivanja informatizacije. Dubrovačka bolnica je početkom tisućljeća bila prva i jedina u Republici Hrvatskoj takozvana ‘non-paper bolnica’. Iako je bila prva, sustav se nije više nadograđivao. Broj korisnika informatičkog sustava je rastao, sustav se često rušio i to je stvaralo svakodnevne probleme protekle dvije godine u radu naših liječnika i sestara. Krajem 2017. godine iskazala se želja, iskristaliziralo se kakav nam projekt treba za osuvremenjivanje informatičkog sustava i cijena cijelog postupka je oko 3 milijuna i 400 tisuća kuna. Ostatak sredstava je pribavljen prošle godine kroz decentralizirana sredstva koja dobivamo od Republike Hrvatske kroz županijski proračun. Treba istaknuti da samo šest općih bolnica u državi dobiva manja godišnja sredstva kroz taj sustav od županijske bolnice Dubrovnik. Po onome što dobijemo za kapitalna ulaganja smo pri dnu u državi, očekujemo da bi se trebalo promijeniti u idućoj godini ako gledamo značaj i poziciju Opće bolnice Dubrovnik – rekao je.

Bekić procjenjuje da će nadogradnja bolničkog informatičkog sustava osigurati stabilnost na period od najmanje deset godina.

Prema podacima s web stranica bolnice, ona trenutno unutar sustava ima 600 korištenih računalnih mjesta, 200 pisača i 730 korisnika na poslovnom sustavu. Trenutni kapaciteti informatičkog sustava uključuju 16 servera, od čega sedam servera za rad s BIS aplikacijom, jedan server za pristupanje korisnika sistemu, dva servera za BIS bazu podataka, jedan server za arhiviranje podataka, jedan server za pristup Internetu i kao mail server, jedan server za komunikaciju prema CEZIH-u i tri servera za RIS-PACS sustav.