Mnoge korporacije otkrile su važnost Facebooka, no način na koji se vode njihovi profili možda im proizvodi više štete nego koristi.
Lažni Facebook obožavatelji prvi put su glasnije spomenuti u javnosti kad je voditelj Josipovićeve Internet kampanje Marko Rakar otkrio kako mu je jedna agencija nudila lažne obožavatelje na Facebooku. On je tada rekao kako su se tom metodom očito poslužili neki Josipovićevi protukandidati i tako skrenuo pozornost javnosti na nešto što je polako počelo predstavljati trend.
O kreiranju lažnih profila za vrijeme izbora tada je pisao i Neven Barković na Tportalu, pri čemu je naveden i primjer jednog od lažnih profila kojima su se izmišljala imena.
Nezadovoljstva zbog nečijeg "pumpanja" lažnim obožavateljima znali su pokazati i oni konkurenti koji su toga bili svjesni, pa je tako i prvi hrvatski site za grupnu kupnju Kolektiva potiho poručio kako je njegov konkurent KupiMe u početku sumnjivo brzo došao do velikog broja obožavatelja na Facebooku.
Obožavatelje navuku i preko stranica drugog imena
Kako je vrijeme prolazilo tako se povećavao broj metoda kojim se dolazilo do fanova koji u stvarnosti to nisu. Srpska blogerica Dragana Đermanović tako je otvoreno prozvala tvrtku iStudio unutar jednog svog posta i navela primjer kako se korporacijska stranica s velikim brojem obožavatelja može napraviti manipuliranjem i prikupljanjem ljudi na drugoj stranici koja nema veze s ničim korporativnim već ima naslov tipa "Pogledajte najskuplja jela koja će Vas uplašiti svojim izgledom", a koja korisnika vodi direktno na neku korporativnu stranicu bez da mu pokaže sadržaj po koji je došao Jedna od takvih stranica je gore navedena koja traži da se klikne na sviđa mi se kako bi se sadržaj vidio, a potom korisnika vodi na neku stranicu koju agencija popunjava obožavateljima. Treba li reći da tako prikupljeni obožavatelji mogu i mrziti proizvod kojeg su na silu postali obožavatelji što svakako može izazvati neželjene efekte.
Mnogi iskusni Internet stručnjaci slažu se kako je puno vrijednije imati mali broj obožavatelja koji su zapravo vjerni nekoj marki nego niz lažnih ili još gore nezadovoljnih. Pregledom nekoliko "napumpanih" fb stranica uočili smo mnoge detalje koji otkrivaju kako krivo vođenje fb stranica stvara kontraefekt ili samo beskorisnost poput indijskog obožavatelja jednog hrvatskog prodajnog lanca.
Što još negativno djelovale na imidž korporacija?
Negativan efekt ne čine samo krivi obožavatelji, nego i pravi koje se krivo tretira. U više slučajeva negativan efekt znale su stvoriti nagradne igre u kojima su sudionici znali na neki način varati (čak i za najbezazlenije nagrade) što nije direktna krivnja organizatora, ali je propuštanje sprječavanja varanja izazvalo negativne stavove velikog broja poštenih sudionika. Ljudi koji su na neki način zakinuti znaju se osjećati vrlo nezadovoljni ako se nepravda ne ispravi.
Dakako, i nepoštenom kampanjom nekada se mogu postići dobri rezultati, no svjestan klijent izbjegava mjesta koja varaju druge jer zna da takva mjesta ne prezaju ni od činjenice da prevare i njega samog.
