Novi način pristupa premium sadržajima na Internetu uskoro će početi koristiti nekoliko značajnih hrvatskih web stranica, a osnivač Knopsa Mislav Malenica u svom drugom intervjuu za rep.hr najavljuje kako paralelno s tim svoju tvrtku seli u SAD, kako bi pokušali uspjeti na tamošnjem tržištu.
Više informacija o počecima njegovog startupa može se pronaći u prvom intervjuu, a glavni zaokret u korištenju dolazi ovih dana nakon kozmetičke promjene imena jedinice sustava iz Oke u Vingd, kada će je početi koristiti važniji Internet igrači u Hrvatskoj. Nakon Iskona i pristupu Iskon.TV sadržajima na računalu to će raditi i T-com na stranici Tribina.hr koja se pokreće danas, a uskoro će se nastaviti i na nizu drugih stranica.
Navedenoj jedinici promijenili ste ime i uporno je odbijate zvati valuta. Zašto?
Prolazimo fazu rebrandinga. Umjesto Knopsa i OKA sada je tu Vingd. Cilj je olakšati korisnicima, a pogotovo onim internacionalnim prihvaćanje i korištenje servisa. Što se tiče svrstavanja u kategoriju valute mislim da je to logična prva asocijacija i da će biti potrebno neko vrijeme prije nego korisnici nauče funkcionirati u kontekstu Vingda i licenci. Isto tako mislim da je to nešto što će kroz par godina biti sasvim normalna i dobro poznata stvar.
Dakle, naši korisnici imaju pravo na korištenje sadržaja i usluga na stranicama naših partnera. Razina, tj. opseg toga prava mjeri se Vingdom. U sličnoj ste situaciji kada npr. kupite licencu za neki software prema kojoj ga imate pravo instalirati na pet računala ili pristup premium bazi podataka s uključenih 200 pretraga. Broj računala na koji imate pravo instalirati software ili broj pretraga predstavljaju opseg licence, kao što je to kod nas Vingd u kontekstu prava na pristup sadržajima i uslugama.
Dobro, ali može li se izračunati nekakva vrijednost na osnovu nabavne cijene jednog Vingda?
Ne, jer ne postoji jednoznačna poveznica između Vingda i novca. Većina korisnika, njih preko 90 posto, do Vingda dolazi bez da ikada uplati iti jednu kunu i onda je doista teško govoriti o protuvrijednosti u novcu. Vingdom mogu biti nagrađeni kada se prijave, kada napišu komentar, analizu, recept ili savjet, kada pogledaju promotivni spot i sl. Ako žele doći na brzinu do vingda mogu ga kupiti i tu bi mogli onda razgovarati o nekakvoj protuvrijednosti u kunama. Međutim, kao i kod većine licenci i ovdje cijena ovisi o načinu plaćanja, veličini paketa i sl. Tako da npr. za SMS po cijeni od 5,49 kuna mogu dobiti 5 vingda, ako kupuju putem PayPala ili bonova s kioska za 10 kuna dobit će 10 vingda, za 50 kuna 75 vingda itd.
Koji je smisao cijele priče?
Učiniti svijet mnogo uzbudljivijim mjestom. Omogućiti digitalizaciju izdavačke i entertainment industrije, jer najbolje stvari nažalost i dalje nisu na Internetu. Jednostavno ih se tamo ne isplati postaviti. Iznimka su servisi poput Skypea, Netflixa, Spotifya ili iTunesa koji su donijeli dašak budućnosti iako uz puno muke i uz brojna ograničenja.
Prema statistikama do 10 posto korisnika spremno je plaćati digitalni sadržaj, realno to čini oko 1 posto što nije niti približno dovoljno da bi takav sadržaj bio isplativ. Vingd je rješenje kako monetizirati i ostalih 90 posto koji nisu spremni plaćati. Kada je jednom taj problem riješen onda će se početi pojavljivati uzbudljive usluge poput Iskon.TV playera dostupnog svima za koje će nam se činiti da su odavno u tom obliiku trebale postojati.
Kako to sve točno funkcionira?
Vingd korisnicima daje izbor. Pravo na sadržaj mogu kupiti ili zaraditi. Dakle, naši partneri koji nude sadržaj i usluge putem Vingda dobit će ili novac ili motivirane korisnike koji su spremni nešto pročitati, pogledati, napisati, pronaći, predložiti i sl. Od partnera do partnera ovisi koliko će uspješno te akcije pretvoriti u nove prihode, a Vingd će im pomoći u tom nastojanju.
Koja je prednost ovog sustava u odnosu na klasično mikroplaćanje isključivo novcem?
Osobno smatram da su u kontekstu monetizacije digitalnog sadržaja i usluga mikroplaćanja i generalno paywallovi stvar prošlosti. Više puta se pokušavalo, a osim u nekim izoliranim slučajevima do sada se nije postigao uspjeh i tu priču treba zaključiti. Razlozi su vrlo očiti. Ukoliko je maksimalno 10% korisnika spremno plaćati novcem sadržaje na Internetu, u startu gubimo 90% tržišta i jedino što radimo je da stvaramo plodno tlo za piratstvo koje opet ne možemo osuditi jer smo sami uveli zabranu.
Vingd monetizira sve segmente populacije direktno ili indirektno i čini piratstvo besmislenim. Čak i kada ne možete plaćati na Internetu, ne da vam se ili to jednostavno ne želite, svejedno nemate dobar razlog zašto bi tražili piratsku kopiju. Potreban vingd možete skupiti puno lakše i u puno manje vremena gledajući npr. promotivni spot.
Koliko je novi sustav dobar za news portale?
News portali teško mogu naplatiti sadržaj. Kod svih je news portala sadržaj je vrlo sličan i kratkog je vijeka trajanja pa zbog toga klasične metode monetizacije teško prolaze. Međutim, na news portalima ima smisla Vingdom nagrađivati korisnike koji pišu odlične komentare, one koji predlažu vijesti, uploadaju fotografije, čitaju PR članke, ulaze u interakciju s oglasima i sl. jer od svih tih akcija news portali mogu direktno ili indirektno profitirati. Kvalitetan sadržaj koji im korisnici stvore privući će nove korisnike i povećati promet, a oglašivačima mogu dodatno naplatiti čitanje sponzoriranih članaka i interakciju s oglasima.
Tribina.hr predstavlja se danas. Što tu očekujete?
Ovo je prvi put da će zaljubljenici u nogomet imati svoje mjesto za kvalitetnu sportsku diskusiju. Uz to, na Tribini će biti moguće gledati i prijenose utakmica MAXtv Prve Lige započevši s derbijem Dinamo – Hajduk ove subote. Dakle, nešto što se inače plaća korisnicima Tribine, koji budu aktivno sudjelovali, bit će besplatno. Kako se radi o potpuno novom konceptu koji će svoju premijeru doživjeti upravo ovdje moguće je da na početku bude nerazumijevanja, ali mislim da će korisnici vrlo brzo otkriti čari i mogućnosti Tribine.
Što nudite onima koji se oglašavaju preko zadataka na Vingdu? Je li moguće ikakvo targetiranje?
Oglašavači unutar Vingd ekosustava nisu smetnja već oni koji korisnicima otvaraju nove mogućnosti. Oglašavač nagradi korisnika Vingdom kada ovaj ispuni neki zadatak, npr. pročita tekst, posjeti web stranicu ili pogleda video, a nakon toga korisnik dobiveni Vingd može iskoristiti za bilo što po svojoj volji npr. gledanje televizije. Oglašavanje se plaća isključivo po učinku, npr. kada korisnik pročita neki tekst i točno odgovori na pitanja vezana uz njega pa je rizik na oglašavaču puno manji.
Što se tiče targetiranja naš osnovni cilj je zaštititi privatnost korisnika. Od osobnih podataka prikupljamo samo email i to samo zato da bi korisnicima mogli poslati novu lozinku ako zaborave staru. U isto vrijeme imamo vrlo napredno targetiranje koje se zasniva na praćenju usluga koje korisnici koriste. Dakle, korisnik je anoniman, ali vrlo dobro znamo koji sadržaji i usluge zanimaju tog anonimnog korisnika.
Paralelno uz širenje u Hrvatskoj selite u SAD?
Naš glavni fokus u ovom trenutku je Hrvatska. Surađujemo s nekoliko vrlo kvalitetnih partnera na iznimno inovativnim projektima za koje znamo da će u narednom periodu hrvatski internetski prostor učiniti doista uzbudljivim. Pravo je zadovoljstvo spoznaja da ćemo u suradnji s njima kreirati neka rješenja i standarde za različite industrije koji će se onda samo nastaviti primjenjivati drugdje po svijetu.
Paralelno uz ovo otvaramo priču u Palo Alto, selimo tvrtku, R&D zadržavamo ovdje. SAD je najlogičniji prvi korak u globalnom širenju poslovanja.
Kakav tretman očekujete u SAD-u?
Nažalost tematika kojom se bavimo nije skromna i ako ne predstavimo stvarne rezultate vjerojatno ćemo u prvi tren naići na nevjericu ili banaliziranje. Stoga je ovo što radimo u Hrvatskoj ključno za uspjeh u SAD-u. S druge strane već samo zbog veličine njihovog tržišta očekujem da će mnogi procesi u SAD-u ići znatno brže nego što su išli u Hrvatskoj.
