Initiative Q projekt je čiji je cilj stvaranja novog sustava plaćanja, a broj korisnika ubrzano raste jer na poklon dobivaju određeni iznos Q valute.
Kako bi se netko logirao na Initiative Q, potrebno je dobiti pozivnicu kao svojevremeno za Gmail, no čini se da to zainteresiranim korisnicima u Hrvatskoj ne bi trebalo predstavljati problem, jer su se one već počele dijeliti u hrvatskim IT krugovima, a broj dostupnih pozivnica raste, jer svatko tko je dobije i sam može kreirati pet novih.
Štoviše, svi zainteresirani moći će pristupiti kad-tad, jer je prvi cilj Initiative Q-a ostvariti masovnost kako bi u kasnijim fazama mogli privući prodajna mjesta i postati "najbolja mreža plaćanja". Marketing koji korisnicima obećava Q-ove ako provedu odgovarajuće aktivnosti poput pozivanja novih članova zvuči sumnjivo jer podsjeća na piramidalnu prijevaru, no nje u početnoj fazi nema - od korisnika se kod logiranja ne traži nikakav novac. Iza projekta stoji iskusni Saar Wilf čiju je tvrtku zanimljivog imena Fraud Sciences PayPal 2008. godine akvizirao za 169 milijuna dolara. U kojem smjeru će se Initiative Q kasnije razvijati je teško predvidjeti, a hoće li biti rizika od prijevare, bit će jasnije kad se u priču uključi potreba za unošenjem stvarne vrijednosti, koja će biti potrebna kako bi se tom valutom nešto moglo kupiti. No, to je u planu tek za dvije-tri godine - do sredine 2019. godine fokus će biti na privlačenju korisnika, a sljedeće dvije godine na razvoju mreže plaćanja. Prema planu, prve lokacije na kojima će se moći plaćati Q-om trebale bi se pojaviti tijekom 2020. godine, a potom je u planu privlačenje većeg broja prodajnih mjesta.
Plaćanja Q-ovima detaljno je objašnjeno ovdje. Ukratko, radi se o korištenju postojeće tehnologije kako bi se pojednostavnilo plaćanje i kako bi mobiteli zamijenili novčanike. Neke od prednosti bile bi brže plaćanje u restoranima - jer ne bi trebalo čekati konobara već samo skenirati kod na računu, jednostavna podjela računa na kojem je novac kako bi primjerice dijete imalo pristup tek dijelu sredstava ili pak jednostavnost provođenja mini plaćanja na internetu.
Važno je istaknuti i kako među često postavljenim pitanjima Initiative Q navodi i nedostatke zbog kojih kriptovalute imaju puno manje šanse doživjeti široku primjenu od Q-a. To su rizik prenošenja sredstava, nestabilnost, manjak kontrole od strane države, reverzibilnost transakcije, potrošnja energije i ograničavajući broj transakcija u sekundi.
Zaključak?
Initiative Q pronašla je pristup kojim će vjerojatno privući veliki broj korisnika, što je preduvjet za eventualni kasniji uspjeh. Njihovo obećanje korisnicima kako će dobiti određeni iznos valute baca poveću sjenu sumnje na projekt zbog toga jer podsjeća na pristup karakterističan za piramidalne sheme, no kako je priključivanje projektu trenutno bezopasno jer se od korisnika ne traže nikakva sredstva, nema nikakve prepreke logiranju.
