Datathon održan u sklopu Open Data Daya 2018. donio je nekoliko zanimljivih ideja o tome kako u interesu društva iskoristiti razne javno dostupne podatke.
Demonstracija napravljenog održala se jučer na Srcu, a prvu i vjerojatno najzabavniju ideju ponudila je ekipa u sastavu Filip Rodik, Benedikt Perak u Veljko Kukulj. Njih trojica odabrali su temu saborskih transkripata i poslužili se transkriptima rasprava 7. 8.i 9. saziva sabora i zastupničkih pitanja. (GitHub).
"Ideja je da svatko od nas čuje političara kako nešto govori i zapita se koja je to glupost" - obrazložio je Kukulj. On je pokazao i mock-up mobilne aplikacije koja bi mogla koristiti ove podatke. Korisnici bi mogli upisivati razne riječi kao što su npr. komunizam, reforma, stranka, chemtrails i druge, a aplikacija bi mogla pokazati koji su zastupnici imali najviše govora u kojima su koritili te riječi. Sudionike Datathona nasmijao je primjer riječi komunizam, izraza koeg je u uvjerljivo najviše govora koristio Željko Glasnović, dok je drugi NIkola Grmoja, a treće mjesto dijele Miro Bulj i Ivan Pernar.
Perak je istaknuo kako bi sustav mogao koristiti i podatke prema ontološkom modelu koji omogućuje pretraživanje pojmova po govornicima, zastupničkim klubovima, sjednicama i pitanjima. Krajnji rezultat u tom slučaju mogao bi pružiti mogućnost sumarizacije i klasifikacije pojmova po uzoru na metodologiju koji je on koristio u projektima kao što je FramNat. U njemu se Perak bavio istraživanjem komemoracijskih govora, istražujući koje se riječi koriste na kojim komemoracijama.
Druga ekipa demonstrirala je svoje viđenje prijavljivanja, pregledavanja i raspravljanja o lokalnim problemima, ističući anonimnost i nepotrebnost logiranja uspoređujući je s trenutnim sustavom koji koristi Grad Zagreb. Treća ekipa demonstrirala je Robo-MZOIP i temu ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu Natura 2000 (Twitter), a Martin Kirš i Marko Bralić grafički prikaz koji prikazuje koje općine i gradovi imaju naviieći postotak ranog stanovniištva koje ide na bolovanje. Bralić je proučavao i razne korelacije, pa tako primjerice Josipovićevi i Sinčićevi birači idu više na bolovanje od glasača Grabar-Kitarović, dok npr. ljudi s višim plaćama češće idu na laboratorijske pretrage.
Peta ekipa bavila se objavama o javnim nabavama u Narodnim novinama, šesta mjesnim odborima, a sedma vizualizacijom ranijeg projekta o putnim nalozima koji je prikazao putne troškove ministara u tri zadnja saziva Vlade.
Datathon 2018
