Široke ovlasti za prisluškivanje građana i računalni nadzor već vrijede za USKOK, a od 1. rujna trebala bi ih dobiti i policija.
(S lijeva na desno: Ivo Špigel , Sandra Benčić, Đuro Lubura)
Informacija je to izrečena na javnom razgovoru inicijative InternetZaSve održane jučer u prostoru Hrvatskog društva za promicanje informatičkog obrazovanja na kojem su uz moderatora Ivu Špigela sudjelovali sudski vještak za telekomunikacije, tehniku i metodologiju prisluškivanja Đuro Lubura i članica Upravnog odbora Centra za mirovne studije i konzultantica u Razboru, Sandra Benčić.
Kako se moglo čuti, širenje ovlasti za prisluškivanje na neka teška kaznena djela nije sporno, no iznenađuje kako će se već na osnovi sumnje za povrede autorskih prava (dakle samo na osnovu pretpostavke da ih netko čini) moći dobiti nalog za prisluškivanje (što uključuje i nadzor računalnih komunikacija) te osobe.
Loš nadzor, a zakoni se donose bez argumenata
Lubura i Benčić vjeruju kako će to moći poslužiti za legalno nadziranje novinara, aktivista, političkih oponenata i drugih ljudi koji svojim djelovanjem zapravo ne krše zakon.
Kako je problem i u lošem nadzoru nad policijom, nevladine organizacije uz pomoć Europske komisije uspjele su u Zakon o policiji ubaciti i građanski nadzor MUP-a za navedene situacije, odnosno tim od troje ljudi koji će činiti po jedna osoba iz MUP-a, nevladinog sektora i akademske zajednice.
Lubura je kritizirao i načine na koje se donose Zakoni pri čemu se često ne uvažavaju nikakvi argumenti i činjenice, i naveo primjer koji je pokazao kako se oni često donose na osnovu nečije dobre ili loše volje, dok je Benčić navela kako su nju svojevremeno nezakonito prisluškivali što je došlo i do suda na kojem se slučaj uz izmjene pet sudaca razvlači već pet godina, a nezgodnim smatra i to što je sucima nezgodno donositi odluke protiv SOA-e s obzirom da ta obavještajna agencija radi provjere za suce.
Hoće li policija krasti identitete?
S obzirom da je dio publike bio posebno zainteresiran za nadzor na Internetu, posebna pozornost posvetila se presretanju, prikupljanju i snimanju računalnih podataka, a Jasmina Redžepagića zanimalo je i na koji način će MUP pristupati nečijim mailovima, s obzirom da bi krađa lozinke i logiranje zapravo predstavljala krađu identiteta. Bankovnom računu primjerice, ne pristupa se na taj način, jer je (banci) tada jasno da ga ne kontrolira vlasnik nego MUP uz njezinu dozvolu. Krađa identiteta sa sobom povlači i druge probleme, jer je tada moguće nekome i namjestiti djela koja nije počinio.
| Šestak iz Podravke koristio je VPN Internet eksperta Marka Rakara upitali smo može li se nekako izbjeći policijski nadzor.  Što učiniti kako bi se policiju onemogućilo u nadzoru?Što se maila tiče, potrebo je imati mail account hostan u inozemstvu, imati kriptiranu komunikaciju prema Internetu (gmail to radi prema definiciji), a u slučaju korištenja klijenata poput outlooka pristupati mailboxu preko kriptirane veze. Također se može izbjeći surfanje preko hrvatskih providera dizanjem inkriptirane VPN veze prema Americi, pa se tako surfa od tamo. Malo je sporije, latencija je dosta veća, ali ne želim dopustiti da me maltretiraju. Inače, prije 2-3 dana Šestaka iz Podravke optužili su za kreiranje paralelnog sustava komunikacije koju MUP nije mogao nadzirati, a radilo se samo o dizanju VPN-ova i komunikaciji putem servera izvan Hrvatske. Što je sa situacijom ako policija fizički dođe do nečijeg računala kako bi podmetnula svoj softver na njega? I to se može spriječiti korištenjem rootkit keylogera, passworda, bitlocka... Policija će uspješno nadzirati 99 posto ljudi, ali se oni kojima je sigurnost bitna mogu snaći. |
